Anketa
Najdraža molitva mi je
 
37%
 
17%
 
4%
 
42%
HIJERARHIJA, VRIJEDNOST, POSLUŠNOST

AUTOR: Ljiljana Krišto

Veliki-petak---2015.jpg

Žena je u svome biološkom određenju pozvana nositi u sebi i rađati novi život. Muškarac je sukreator tog novog života. Zajedno imaju odgovornost podizanja obitelji. Kako je žena u vrijeme trudnoće i nakon rađanja posebno osjetljiva i ranjiva potrebna joj je posebna zaštita i pažnja. Stoga je muškarcu dano da je štiti i pomaže joj. Djeca rađanjem nisu fizički, psihički, sociološki, ekonomski … zrela, stoga trebaju podršku i zaštitu roditelja i općenito odraslih. Najbolje okruženje za podizanje obitelji je brak. Obično je u braku funkcija muškarca strogost i autoritet, a žene da okuplja i sabire. U tom smislu u obitelji se mogu ostvariti skladni odnosi, ali može doći i do mnogih poteškoća.

Navesti ću primjer tri braka. U jednome se muž i žena dogovore da će žena ostati u kući i podizati djecu, a muž će raditi izvan kuće. Zauzvrat muž sav novac koji zaradi donese kući, stavi na stol i oni zajedno kao obitelj odlučuju kako će ga rasporediti. U drugom slučaju žena ostaje kod kuće brinuti se za obitelj i djecu jer se to od nje očekuje, a muž radi. Novac koji zaradi raspoređuje onako kako on misli da je najbolje. Žena i djeca imaju onoliko koliko im „onaj koji zarađuje“ da. U još gorem slučaju muž na ženu i djecu gleda kao na svoje vlasništvo s kojim može raspolagati kako mu se prohtije i ako mu se usprotive iskazuje svoje negodovanje do fizičkog nasilja. U trećem braku muž i žena se dogovore da će za brigu o djeci i kući angažirati osobe u koje imaju povjerenja, a oni će oboje raditi izvan kuće. Novac koji zarade opet stave na zajednički stol i raspoređuju vodeći računa o tome da je novac sredstvo, a ne cilj.
Općenito, društvo mora biti izuzetno senzibilno prema tome da je podizanje novih života izuzetno važno i biti organizirano tako da djeca ne budu prikraćena i da se svi ugroženi štite od samovolje pojedinaca, a roditelji su pozvani da bez obzira na obveze izvan kuće preuzmu primarnu funkciju odgoja u obitelji.

Poslušnost se često gleda u smislu hijerarhije vrijednosti. Onaj na vrhu više vrijedi i raspolaže onima koji su mu podložni. Ispravan pogled bi bio: ja nisam kompetentan i samim time odgovoran za sve, stoga sam pozvan slušati druge koji o tom pitanju imaju više znanja, iskustva, ali i odgovornosti. Tako slušamo papu po vjerskim pitanjima jer vjerujemo da mu je dano da čuva istinitost i jedinstvo Crkve, a u svojim moralnim dvojbama se oslanjamo na mišljenja svećenika i biskupa. Pri svemu tome ne zanemarujemo svoju osobnu odgovornost pred Bogom. Slično slušamo liječnike kada smo bolesni jer vjerujemo da imaju veća znanja i iskustvo od nas. Djeca se učeći slušati roditelje pripremaju za odgovoran suživot s drugim ljudima.
Problemi nastaju kada se na poslušnost ne gleda kroz odgovornost, već kao na privilegiju i dominaciju. Onaj koji je pozvan slušati nezadovoljan je jer vidi samo da je onaj koga sluša privilegiran. A onaj kojeg se sluša ne gleda na svoju poziciju iz perspektive odgovornog upravljanja nego samovoljno dominira i vlada.
Ako je muškarac kroz povijest imao više prilika da se obrazuje, više je putovao i imao prilike više toga naučiti od žene koja je pretežno bila u kući bilo je za očekivati da je bio pozvaniji upravljati obitelji i društvom. Kako danas žene imaju ravnopravnije uvjete za obrazovanje i spoznavanje pozvane su zajedno s muškarcima podijeliti odgovornost za upravljanje svijetom.

Na kraju još želim razmišljati o vrijednosnoj kategoriji. U ovome svijetu ima puno različitog posla: podizanje novog života, proizvodnja hrane i drugih materijalnih potreba, liječenje, umjetničko izražavanje, izgradnja pravednijeg društva …Nisu svi pozvani sve raditi, ali su pozvani s poštivanjem gledati na kompetencije drugih ljudi. U tom smislu vrijednost jedne majke koja je svoj život posvetila njezi hendikepiranog djeteta nije manja od recimo poziva da se upravlja državom ili Crkvom. „Različiti su dari, a isti Duh; i različite službe, a isti Gospodin; i različita djelovanja, a isti Bog koji čini sve u svima. A svakomu se daje očitovanje Duha na korist.“ 
Objavljeno: 29.5.2018. IPovratak
Božja riječ

ROĐENJE SVETOG IVANA KRSTITELJA

Elizabeti se navršilo vrijeme da rodi. I porodi sina. Kad su njezini susjedi i rođaci čuli da joj Gospodin obilno iskaza dobrotu, radovahu se s njome. Osmoga se dana okupe da obrežu dječaka. Htjedoše ga prozvati imenom njegova oca – Zaharija, no mati se njegova usprotivi: »Nipošto, nego zvat će se Ivan!« Rekoše joj na to: »Ta nikoga nema od tvoje rodbine koji bi se tako zvao.« Tada znakovima upitaju oca kojim ga imenom želi prozvati. On zaiska pločicu i napisa »Ivan mu je ime!« Svi se začude, a njemu se umah otvoriše usta i jezik te progovori blagoslivljajući Boga. Strah obuze sve njihove susjede, a po svem su se Gorju judejskom razglašavali svi ti događaji. I koji su god čuli, razmišljahu o tome pitajući se: »Što li će biti od ovoga djeteta?« Uistinu, ruka Gospodnja bijaše s njime.Dječak je međutim rastao i duhom jačao. Boravio je u pustinji sve do dana svoga javnog nastupa pred Izraelom. Lk 1, 57-66.80
Raspored misa

NEDJELJA

07:30h jutarnja misa
09:30h dječja misa
11:00h župna misa
12:30h misa za mlade
18:30h večernja misa

RADNI DAN

07:30h - jutarnja misa
18:30h - večernja misa

Kontakt
  • ŽUPNI URED

  • ŽUPNIK: Vjekoslav Meštrić

  •  
  • R.V. uto-pet 9-11, 17-19
  • Tel 01/ 3732 - 729
  • Fax 01/ 3732 - 729
  • Mob 098/ 469 - 166
  • Adr. Stenjevec 9
  • E-mail gospastenjevecka@inet.hr
Copyright © Gospa Stenjevečka 2009. Sva prava pridržana. Design by Endora