Anketa
Moj najdraži hrvatski svetac je
 
9%
 
11%
 
76%
 
4%
50. OBLJETNICA METROPOLIJSKOG SJEDIŠTA U RIJECI I BLAGDAN SV. VIDA

Dostojanstveno i svečano u subotu 15. lipnja proslavljena je 50. obljetnica uspostave metropolijskog sjedišta u Rijeci i blagdan sv. Vida, nebeskog zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke.

FOT-KURTI-(21)-2.jpg

Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal mons. Josip Bozanić u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom mons. dr. Ivanom Devčićem i biskupima Riječke metropolije: krčkim biskupom mons. dr. Ivicom Petanjkom, porečkim i pulskim biskupom mons. dr. Draženom Kutlešom i gospićko-senjskim biskupom mons. Zdenkom Križićem. Na misi su suslavili i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. dr. Marin Barišić, đakovačko-osiječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Đuro Hranić i vatikanski dužnosnik mons. dr. Chistopher Zielinski, OSB. Oliv. te mnogobrojni svećenici.

Misi je prethodila procesija koja je krenula od katedrale sv. Vida i u kojoj je sudjelovala predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. Proslavi zlatnog jubileja Riječke metropolije odazvali su se i: izaslanica Predsjednika Sabora RH i državna tajnica Majda Burić, izaslanik Predsjednika Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel, izaslanik primorsko-goranskog župana Goran Petrc, direktor TZ Rijeke Petar Škarpa te mnogobrojni vjernici, predstavnici udruga, redovnici i redovnice, te predstavnici Evangeličke, Baptističke i Srpske pravoslavne crkve. Na misi je pjevao združeni zbor prvostolnog dekanata Riječke nadbiskupije.

FOT-KURTI-(7)-2.jpg
 
Pozdravnu riječ uputio je riječki nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić. Na početku je podsjetio da se na Trgu riječke rezolucije, na kojemu se slavila misa, nalazi najstariji prikaz sv. Vida s početka 16. stoljeća te da je Rijeka još od srednjeg vijeka povezana s ovim svecem. Njemu u čast u gornjem dijelu grada bila je sagrađena crkva, a sam grad nosio je ime Flumen Sancti Viti. Na mjestu te crkvice isusovci su 15. lipnja 1638. godine počeli graditi novu baroknu crkvu sv. Vida koja je 1925. godine postala katedralom novonastale Riječke biskupije, a 1969. katedralom Riječko-senjske nadbiskupije da bi 2000 godine postala katedralom Riječke nadbiskupije. Ujedinjavanje Crkve na istarskim, kvarnerskim, goranskim, kordunaškim i ličkim prostorima prije 50 godina nije samo posljedica odredbe više crkvene vlasti, odnosno crkvenog zakonika, nego i ovdašnje životne stvarnosti, rekao je nadbiskup Devčić. “Uvjeren sam, braćo i sestre, da i sve nas ovdje okupljene, kao i one koji ovo sveto slavlje prate putem medija, ispunjaju oni isti osjećaji zahvalnosti, radosti i ponosa, kao i sudionike tih događanja prije pedeset godina. Štoviše, mi imamo još veći razlog za radost i slavlje, jer nama su danas poznati plodovi proizišli iz združenosti naših biskupija u jednu crkvenu pokrajinu, plodovi kojima se naraštaji katolika prije pedeset godina mogao samo nadati. Ono što su oni u nadi iščekivali, mi smo u stvarnosti doživjeli.”
 
U poticajnoj propovijedi kardinal Bozanić poručio je da smo kao vjernici zadivljeni trajnošću mučeničkog svjedočanstva kršćanskih svjedoka, nasuprot vremenu koji prolazi i koje je udaljava od blizine i snage podnesenog mučeništva. Uz razne pokušaje da se danas bude popularnim, viđenim, sveprisutnim, ne uspijeva se očuvati ona svježina koja je vidljiva u slavlju mučenika. Nijedno ljudsko društvo ne može biti otporno na ljubav, ako je ljubav zanemarilo. Ne može biti otporno na istinu, ako je istinu zanijekalo. Nakon izbacivanja odrednica ljubavi i istine, kratak je put do nepoštivanja pravednosti, do progonstava i ubojstava. Nekada su ona prepoznatljiva u krvi mučenika, a nekada u tuzi, beznadnosti i strahu ljudi, kazao je kardinal Bozanić.

FOT-KURTI-(17)-2.jpg
 
Govoreći o povijesti Riječke metropolije, propovjednik je kao primjer za nasljedovanje istaknuo neke svece i mučenike s ovoga područja, počevši od istarskih mučenika kršćanske davnine na čelu s biskupom Mavrom Porečkim, te Gaudencija biskupa osorskog, do mučenika minulog stoljeća: blaženog Alojzija Stepinca, metropolita sufraganske Senjsko-modruške biskupije i istarskih svećenika: Hrvata blaženog Miroslava Bulešića te Talijana blaženog Franju Ivana Bonifacija. Spomenuo je i slugu Božjega, promicatelja apostolata katoličkih laika, krčkog biskupa Antona Mahnića. Dodao je da Rijeka čuva spomen i osjeća posebnu blizinu svetog Leopolda Bogdana Mandića te službenika Božjih: Majke Marije Krucifikse Kozulić i fra Ante Josipa Tomičića.
 
Osim toga, cjelokupni teritorij Riječke crkvene pokrajine koji obuhvaća sjeverni Jadran i uži dio unutrašnjosti, od davnine tvori jednu cjelinu te predstavlja bogatu duhovnu i kulturnu kolijevku gdje se sačuvala hrvatska glagoljska baština. “Ta tradicija osebujne duhovnosti ovoga područja, po kojoj je hrvatski narod tijekom stoljeća svjedočio i svoju vjernost općoj Crkvi i svoju stvaralačku samobitnost, potvrđena je na Drugom vatikanskom koncilu koji je vratio narodu razumljiv jezik u bogoslužju. Draga braćo i sestre, procesija ovoga Slavlja krenula je iz Riječke katedrale koja ponosno časti Sveti Križ sv. Vida i u kojoj se čuvaju zemni ostaci riječko-senjskih nadbiskupa metropolita: Viktora Burića, Josipa Pavlišića i Antona Tamaruta, koji su, zajedno s biskupima sufraganima, zauzetim pastoralnim predanjem ugradili svoje živote u koncilsko poslanje Crkve Riječke metropolije. Uspostava nove crkvene pokrajine u prvim postkoncilskim godinama oduševljeno je prihvaćena i shvaćena kao novi izazov za budućnost Crkve ovoga područja. To i danas, uz povjerenje u Krista, traži od svih, kako od pastira tako i od vjernika laika, iskrenu volju za crkvenom suradnjom i spremnost za preuzimanje odgovornosti po mjeri dara Duha Svetoga.”
 
Nizanje političkih okolnosti tijekom prošlih pedeset godina, a i ranije, Crkva je u nas prosuđivala u svjetlu Evanđelja, čuvala snagu Radosne vijesti i branila dostojanstvo svake ljudske osobe i naroda, pazeći da ne izgubi nadu koja joj je dana u Kristu. Pritiješnjena nije zdvajala, progonjena nije malaksala, zatirana nije mrzila. A nada se nije gasila. Naprotiv, gorljivošću mnogih, najčešće samozatajnih Kristovih učenika, razvijala se i teološka misao i izdavačka djelatnost, koja je našu Crkvu osposobila za dublju povezanost sa sveopćom Crkvom i za jasnije promicanje kršćanskih vrednota osvježenih Koncilom. Tome je na nacionalnom području dao značajan doprinos, smijemo slobodno reći »riječki teološko-kulturni krug«, rekao je kardinal Bozanić.

FOT-KURTI-(21)-2-(1).jpg
 
Zlatni jubilej Riječke metropolije ohrabruje i ispunja nadom, istaknuo je propovijednik. “Povijesnih previranja raznih boja i predznaka bilo je i prije nas. Ne postoje vremena koja ljudi nisu nazivali teškima, ali niti vremena koja bi za vjernike bila beznadna. No, nada je tada bila, a i danas je moguća samo uz prihvaćanje i otvaranje Bogu. Kršćanska nada ima i socijalnu dimenziju, jer ona upućuje na zajedništvo i solidarnost. Kršćanska nada je otvoreni prostor sigurnosti u vjeri da Bog upravlja ljudskim životom i poviješću. Kršćanska nada može biti dar vjernika svijetu. Tajna kršćanske nade leži u tome da je ona vidljiva samo ako se odjene ljubavlju. Kršćanska je nada rođena iz vjere i darovana u ljubavi.”
 
Zaključujući je podsjetio da riječka katedrala sv. Vida, kao i katedrale u Poreču, Puli, Krku, Gospiću i Senju, čuvaju brojne spomene na ljude i događaje što ih je ispisivao čovjek nadahnut Duhom Božjim. U njima se nalaze predaje koje ohrabruju i učvršćuju naša srca u nadi. Kardinal je na kraju mise istaknuo da je Crkva živa i otvara se budućnosti, a primjer su i mladi katolički skauti koji su tradicionalno na blagdan sv. Vida, nakon popričesne molitve obnovili obećanja i položili prisegu. Podsjetio je na riječi sv. Ivana Pavla II. da nije lako biti kršćanin, ali je lijepo, te potaknuo vjernike da slijede Evanđelje kao knjigu života.
 
Nadbiskup Devčić zahvalio je kardinalu Bozaniću koji je prihvatio poziv predvoditi ovo liturgijsko slavlje. Radujemo se i ponosni smo što je kardinal iz našega kraja. Kakav je kraj, takvi su ljudi, a oni su ovdje čvrsti i nesalomljivi, kazao je nadbiskup Devčić u zahvali kardinalu Bozaniću. Riječi zahvale uputio je metropolitama, biskupima i mnogobrojnim svećenicima, kao i svima koji su svojim dolaskom i sudjelovanjem uveličali proslavu zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke i zlatni jubilej Riječke metropolije. Sudjelovanje svih biskupa metropolije znak je zajedništva. Bogu smo zahvalni na 50 godina povijesti Crkve na ovom velikom prostoru, na trudu kojega smo zajednički sijali i zajedništvu biskupa, svećenika i vjernika, rekao je nadbiskup Devčić.

Izvor: zg-nadbiskupija.hr
Foto: zg-nadbiskupija.hr
Objavljeno: 16.6.2019. IPovratak
Božja riječ

15.NEDJELJA KROZ GODINU

Neki zakonoznanac usta i, da Isusa iskuša, upita: »Učitelju, što mi je činiti da život vječni baštinim?« A on mu reče: »U Zakonu što piše? Kako čitaš?« Odgovori mu onaj: Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!« Reče mu na to Isus: »Pravo si odgovorio. To čini i živjet ćeš.« Ali hoteći se opravdati, reče on Isusu: »A tko je moj bližnji?« Isus prihvati i reče: »Čovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao među razbojnike koji ga svukoše i izraniše pa odoše ostavivši ga polumrtva. Slučajno je onim putem silazio neki svećenik, vidje ga i zaobiđe. A tako i levit: prolazeći onuda, vidje ga i zaobiđe. Neki Samarijanac putujući dođe do njega, vidje ga, sažali se pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj. Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioničaru i reče: ’Pobrini se za njega. Ako što više potrošiš, isplatit ću ti kad se budem vraćao.’« »Što ti se čini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?« On odgovori: »Onaj koji mu iskaza milosrđe.« Nato mu reče Isus: »Idi pa i ti čini tako!« Lk 10, 25-37
Raspored misa

NEDJELJA

07:30h
09:30h
18:30h

RADNI DAN

07:30h - jutarnja misa
18:30h - večernja misa

Kontakt
  • ŽUPNI URED

  • ŽUPNIK: Vjekoslav Meštrić

  •  
  • LJETNO RADNO VRIJEME

  • R.V. uto–pet, 16:30–18:00h
  •  
  • Tel 01/ 3732 - 729
  • Fax 01/ 3732 - 729
  • Mob 098/ 469 - 166
  • Adr. Stenjevec 9
  • E-mail gospastenjevecka@inet.hr
Copyright © Gospa Stenjevečka 2009. Sva prava pridržana. Design by Endora